Dragi moji pustolovi i ljubitelji neobičnih putovanja dobrodošli u novu avanturu na Mr.M blogu! Današnji putopis biće poslednji u seriji putopisa iz Države Katar. Iskreno se nadam da ste uživali u ovoj katarskoj avanturi i da ste stavili ovu neobičnu zemlju na Bliskom Istoku na svoj spisak zemalja koje ćete posetiti.
Ako želite ste kojim slučajem propustili da pročitate prethodne putopise ili želite da se podsetite nekih zanimljivosti, iskoristite priliku da posetite naredne linkove:
- Doha: Grad u koji je budućnost već stigla…
- Pijaca Vakif: Opustite se i upoznajte orijentalni duh Dohe…
Na samom početku ovog poslednjeg posta iz serije putopisa o Kataru želeo bih da se zahvalim Ministarstvu turizma Države Katar – Visit Qatar na srdačnom pozivu i gostoprimstvu. Uz njihovu pomoć su nastali putopisi i modne priče koje ste imali priliku čitati ovog aprila i iskreno se nadam da ste uživali.
Nacionalni muzej Katara je nacionalni muzej u prestonici Države Katara – Dohi. Nova zgrada otvorena je za javnost 28. marta 2019. godine, zamenjujući prethodnu zgradu koja je zvanično otvorena 1975. godine. Ovo moderno velelepno zdanje je projektovao arhitekta Žan Nuvel koji je bio inspirisan kristalom pustinjske ruže, koji se može naći u Kataru. Lokacija muzeja obuhvata palatu šeika Abdulaha bin Jasima Al Tanija, koja je srce katarskog nacionalnog identiteta. Od 2013. godine direktor muzeja je Šeika Amna.
Šeika Amna bint Abdulaziz bin Džasim Al Tani je direktorka katarskog nacionalnog muzeja koja je poznata poslovna žena u Kataru i Bliskom Istoku. Pre svog rada u Nacionalnom muzeju Katara, Šeika Amna je radila u odeljenju za investiciono bankarstvo Goldman Sachsa u Katarskom finansijskom centru. Pre nego što je 2013. godine imenovana je za direktora Nacionalnog muzeja Katara u izgradnji, prethodno je koordinirala Upravni odbor budućeg muzeja. Idejna vizija i rad muzeja je razvijen u saradnji sa ljudima iz Katara tokom prethodne decenije pre njegovog otvaranja.
Kroz dugogodišnje savetovanje su razvijene idejne koncepcije koje su korišćene u konačnom izgledu muzeja. Međutim, šeika Amna je jednom prilikom izjavila da ovaj prostor „nije klasičan izložbeni prostor, već putovanje, koje kao i svako pravo putovanje, ono ne vodi samo ljude sa jednog mesta na drugo. Muzej će sam po sebi biti priča o prošlosti naroda Katara”. Novi muzej je takođe tražio od ljudi iz Katara da dodaju savremene doprinose u kolekciju muzeja. Kasnije, tokom 2020. godine Šeika Amna je sarađivala sa kolekcionarima i istoričarima kako bi prikazala katarsku automobilsku istoriju na izložbi u muzeju.
Tokom obilaska muzeja, posetioci imaju osećaj da se kreću kroz neobičan lavirint galerija koje obrađuju tri glavne, međusobno povezane teme. Galerije su poređane hronološkim redom, počevši od izložbi o prirodnoj istoriji pustinje i Persijskog zaliva, artefakata iz beduinske kulture, istorijskih izložbi o plemenskim ratovima, uspostavljanju katarske države i konačno otkriću nafte do sadašnjost i planirane budućnosti Katara. Izložbe i instalacije koje istražuju ove teme predstavljaju audiovizuelne prikaze sa pažljivo odabranim blagom iz zbirki muzeja.
Ove kolekcije trenutno se sastoje od oko 8.000 predmeta i uključuju arheološke artefakte, arhitektonske elemente, kućne i putne predmete nasleđa iz ličnih kolekcija, kao tekstil i nošnje, nakit, dekorativne umetnosti, knjige i brojne istorijske dokumente.
Misija Nacionalnog Muzeja Katara je da slavi kulturu, nasleđe i budućnost Katara i njegovog naroda, oslikavajući ponos i tradiciju Katara, dok nudi međunarodnim posetiocima dijalog o brzim promenama i modernizaciji. Od svog otvaranja, muzej je sadržao materijale koji označavaju katarsko kulturno nasleđe, kao što su beduinski etnografski materijali, pomorski artefakti i ekološki predmeti. Drevni artefakti, od kojih je većina lokalnog porekla, takođe su smešteni u muzeju.
Pre nafte, stanovnici arapske obale Zaliva su ekonomski zavisili od ronjenja u potrazi za prirodnim biserima. Uglavnom evropska i severnoamerička potražnja je diktirala uspeh ili neuspeh svake sezone bisera. Pre početka velike eksploatacije naftnih rezervi u regionu 1950-ih, ronjenje bisera je bila primarna ekonomska aktivnost duž arapske obale Arapskog zaliva. Biseri su se sakupljali iz voda Zaliva od pamtiveka, ali tek sredinom devetnaestog veka industrija je brzo rasla kako bi zadovoljila sve veću globalnu potražnju.
Biserima iz Zaliva trgovalo se sa Indijom, Persijom i Otomanskim carstvom, a potom dalje u Evropi i Severnoj Americi, gde su aristokratska i srednja klasa u nastajanju smatrala bisere luksuznim predmetima za izradu u nakita i odeće. Do druge polovine devetnaestog veka, trgovina biserima u Zalivu je porasla do te mere da je ujedinila ljude svih porekla.
Postoji jedna istorijska izreka koju je 1877. godine, izjavio šeik Mohamed bin Tani iz Katara: „Svi smo mi robovi jednog gospodara – Bisera.“ Ronjenje bisera u Zalivu bila je sezonska aktivnost, koja se odvijala tokom letnjeg perioda. Svake sezone, na desetine bisernih čamaca isplovljavalo je iz luka kao što su Manama, Doha, Dubai i Abu Dabi ka priobalnim obalama bogatim školjkama.
Britanska arheološkinja Beatris de Kardi i njen tim su dobili zadatak da preuzmu ekspedicije u Kataru od novembra 1973. do januara 1974. godine, kako bi prikupili artefakte za izlaganje u muzeju. Njihova najznačajnija otkrića bila su na mestu Al Daasa, koje je sadržalo brojne ubaidske ulomke grnčarije iz neolita. Artefakti iz ranijih danskih ekspedicija pokrenutih tokom 1950-ih i 1960-ih godina, koji su prethodno bili smešteni u Javnoj biblioteci Dohe, su takođe bili izloženi u muzeju. Muzejsko odeljenje za antikvitete imalo je aktivnu ulogu u istraživanjima i iskopavanjima nakon završetka De Kardijeve ekspedicije. Oni su iskopali arheološka nalazišta Al Vusail i Zubarah.
Materijali koji dokumentuju beduinsku etnografiju imaju širok raspon tema. Određene izložene predmete beduini su istorijski koristili kao oruđe i oružje, dok su drugi predmeti bili nakit, grnčarija i kostimi. U muzeju su predstavljene tradicionalne pesme; najistaknutija su dela koja su komponovali Katari ibn al-Fuja’a i bivši emir Džasim bin Mohamed Al Tani. Šeik Mubarak bin Saif Al Tani je 2015. godine predstavio prvi pisani nacrt himne kataru u Nacionalnom muzeju.
Kada je Halifa bin Hamad Al Tani stupio na tron 1972. godine, napravio je planove za nacionalni muzej kako bi dokumentovao nasleđe i tradiciju zemlje. Iste godine je ugovorio kompaniju koja treba da dizajnira strukturne i funkcionalne aspekte muzeja. Odlučeno je da zgrada obuhvati Staru palatu Amiri, oronulu palatu s početka 20. veka koju je ranije zauzimao bivši katarski emir Abdulah bin Jasim Al Tani. Laguna je takođe stvorena da obezbedi mesto za izlaganje tradicionalnih dhovova i opreme za bisere.
Prvobitno nazvan Nacionalni muzej Katara, otvoren je 23. juna 1975. godine. Prvobitno su njegovi objekti uključivali auditorijum sa 100 mesta i biblioteku. Muzej je 1980. godine dobio nagradu Aga Kan za arhitekturu. Kraljevska palata oko koje je izgrađen muzej renovirana je 2015. godine u pripremi za otvaranje novog muzeja.
Nova zgrada muzeja je izgrađena na mestu stare zgrade. Dizajnirao ju je arhitekta Žan Nuvel, koji je inspirisan pustinjskom ružom, koja raste oko originalne palate šeika Abdulaha bin Jasima Al Tanija iz dvadesetog veka. Ovaj važan spomenik prošlosti Katara je sada sačuvan kao srce novog Nacionalnog Muzeja Katara. Vezani odnos između nove zgrade i stare zgrade deo je stvaranja mosta između prošlosti i sadašnjosti za koji se zalaže šeika Al Majasa kao način da se „definišemo umesto da nas zauvek definišu drugi“ i da „slavimo naš katarski identitet”.
Muzej koji zauzima više od 40.000 kvadratnih metara se sastoji od međusobno povezanih diskova koji stvaraju šupljine kako bi zaštitili posetioce od pustinjske vrućine. Smeštena na lokaciji koji zauzima južni kraj Dohe – Corniche, zgrada Nacionalnog Muzeja Katara se uzdiže iz mora i povezana je sa obalom sa dva pešačka mosta i drumskim mostom.
Prvobitno je planirano da muzej bude otvoren 2016. godine, ali je njegovo otvaranje odloženo za 28. mart 2019. godine. Svetski časopis Time proglasio ga je jednim od najvećih svetskih mesta za posetu 2019. godine, navodeći integraciju „impresivnih video ekrana i diorama“ uz arhitektonski dizajn Žana Nuvela. Zanimljiva je činjenica da je Nacionalni Muzej posetilo nešto manje od pola miliona posetilaca za nepunih godinu dana od samog otvaranja. Muzej privlači ljude jer prikazuje istoriju Katara ne kroz slike i skulpture, već pomoću svetla, zvukova i vizuelnih prikaza koji su karakteristični za 21. vek.
Tokom moje posete ovom neveovatnom muzeju imao sam priliku da posetim jedinstvenu putujuću izložbu čuvene francuske modne kuće Hermes – “Iskorištavanje Korena”. Vremenom se sve u Hermes-u menja svaki mehanizam, oblik, tip vezivanja, vešanje ili kopče, prvobitno zamišljeni za opremanje sedla ili pojasa, prenosi se i transformiše, igrajući ulogu u dizajnu potpuno novog objekta, jer se stilovi života razvijaju, a sa njima i želje i potrebe svojih kupaca.
Za “Iskorištavanje Korena”, Bruno Gaudišon, kustos Muzeja umetnosti i industrije La Piscine i Lorens Fonten, scenograf, odlučili su da porede predmete prikazane kroz tematsku naraciju, kako bi otkrili veze i dijalog koji je oduvek postojao između objekata. Pet tema su: Brides de Gala, Konj i njegov štap, Sedlo, Zakopčano i Kravate i kaiševi. Sve kreacije istaknute na izložbi potiču iz tri različita izvora. Prva je kolekcija Emila Hermesa – kolekcija blaga i malih kurioziteta, koja se nalazi u glavnom brodu Hermesa na adresi 24, rue du Faubourg-Saint-Honore u Parizu, koju je Emil Hermes gradio tokom svog života. Drugi izvor je Konzervatorij za kreacije kuće, a treći i poslednji izvor su kolekcije savremene mode, stila života i dodataka.
Ovi predmeti su dopunjeni dokumentarnom arhivom i filmom iz 1962. godine u kojem Robert Dumas, naslednik i direktor Hermesa od 1951. do 1978. godine, objašnjava umetnost pravljenja sedla. Upravo ovo preplitanje materijala, priča i tehnika otkriva fantaziju i magiju Hermesa.
Dragi moji pustolovi, došli smo do kraja ovog trećeg i ujedno poslednjeg specijalnog putopisa u seriji putopisa o Kataru gde smo imali prilike da uživamo u lepoti ove neobične zemlje na Arapskom poluostrvu. Današnji putopis ne bi bio moguć bez nesebične pomoći ministarstva turizma Države Katar – Visit Qatar i Marsa Malaz Kempinski hotela u saradnji sa lokalnim partnerima koji su omogućili da osetim duh i lepotu katarske kulture i tradicije. Naravno kao i uvek potrudio sam se da vam prenesem svoje utiske o ovom neobičnom iskustvu iz Katara.
Želeo bih da se posebno zahvalim osoblju hotela Marsa Malaz Kempinski na toploj dobrodošlici i što su me ugostili u svom hotelu. Boravak u njihovom hotelu je bio izuzetan, gde sam imao osećaj topline doma kao kod svoje kuće!
Čovek je bogat u duši ako je uspeo da istraži svet i meni je drago da uvek uspem da pronađem partnere mojih projekata koji mi pomažu da otkrijem nove i neobične destinacije na jedan sasvim drugačiji način.
Čast mi je da imam priliku da sarađujem sa kompanijama koje čine sam vrh u industriji turizma i želeo bih još jednom da se zahvalim Ministarstvu turizma Države Katar na ovoj neverovatnoj avanturi i što su mi omogućili da na jedan sasvim drugačiji način osetim lepote ove neobične katarske kulture.
Kako se vama dopala ova moja priča o Nacionalnom Muzeju Katara i predstavljanje prestonice Dohe koja krasi srce ove neobične zemlje na Arapskom poluostrvu? Da li ste imali priliku do sada da posetite Katar?
Ako imate neko pitanje, komentar, sugestiju ili poruku za mene možete mi napisati dole u komentarima. Naravno, kao i uvek možete me kontaktirati putem maila ili društvenih mreža, sve adrese možete pronaći na stranici KONTAKT. Vidimo se na istom mestu za par dana, sa nekom novom pričom koja će označiti početak naše avanture u dalekoj Kini!
Blogerski pozdrav iz Dohe,
Mr.M
Ovaj post je sponzorisan od strane nacionalnog avio prevoznika Visit Qatar i Marsa Malaz Kempinski Hotela kao i drugih lokalnih partnera. Ovaj post predstavlja moju ličnu i iskrenu recenziju doživljaja destinacije.
Katar je zaista poseban i jedinstven. Hvala ti na divnim pričama i zaista sam nekoliko puta pročitao tvoje putopise iz Dohe. Tokom pandemije rado sam voleo da provodim vreme na tvom blogu i čitam o različitim destinacijama nego da pratim strašne vesti koje su nam dolazile zbog stravične zdrastvene situacije. Samo tako nastavi i drago mi je što uvek imaš zanimljiv i nov sadržaj za nas koji provodimo svoje slobodno vreme uz tvoj blog.
Odličan putopis! Dragi Marko hvala ti za sve i za svaki putopis koji si napisao jer mnogi stariji ljudi koji nisu u mogućnosti da putuju zbog svog zdrastvenog stanja ti si njihov prozor u svet. Još jednom veliko hvala za sve i nadam se da će ti Bog podariti zdravlja i sreće da ostvariš sve što si zamislio i da nam pokažeš svet.
Odličan post i divna prezentacija još jedne destinacija. Neizmerno sam uživala u tvojim putopisima i sve vreme sam imala osećaj da sam pored tebe u Dohi i da zajedno sa tobom uživam u lepotama ovog neobičnog grada. Ti si zaista fantastičan bloger jer umeš da preneseš utisak i pravi doživljaj svake destinacije.
Katar je zaista sad na vrhu moje liste za sledeće putovanje, definitivno bi se odlučila da posetim Katar na nekoliko dana i posle da odem na neku neobičnu egzotičnu destinaciju da sparim lepo i korisno. Planiram svoj godišnji odmor u novembru i volela bih da sebi pružim jedno ovakvo neobično iskustvo. Da li misliš da je u Novembru mesecu hladno za posetu Dohi?
Draga Ema, prvo bih iskoristio priliku da Vam se zahvalim od srca na izdvojenom vremenu. Hvala na divnim rečima i drago mi je da sam Vas inspirisao da provedete svoj godišnji odmor u Kataru i da kombinujete sa još nekom neobičnom destinacijom, siguran sam da koju god destinaciju egzotičnu izabrali nećete pogrešiti. Što se tiče vremenskih prilika, mislim da je Novembar sasvim ok period za posetu Kataru i da ne bi trebalo da bude preterano hladno, a sa druge strane neće biti vrućina.
Srdačan pozdrav,
Marko